Određivanje nivoa glukoze

Glukoza je jednostavni šećer, monosaharid, te je jedan od najvažnijih ugljikohidrata. Glukoza je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi, međutim samo kao izomer koji se zove dekstroza ili grožđani šećer. Može se naći u krvi svih sisavaca te u medu i grožđu. Molekule složenijih ugljikohidrata kao što su škrob i celuloza nastaju od velikog broja molekula glukoze.

Ugljikohidrati su spojevi ugljika, kisika i vodika u kojima je odnos između vodika i kisika kao u vodi (H:O = 2:1).

Dijelimo ih na jednostavne šećere ili monosaharide (npr. glukoza, galaktoza, fruktoza) i složene šećere-oligosaharide ili polisaharide (npr. glikogen, škrob). Većinom su biljnog porijekla, a za organizam čovjeka predstavljaju glavni izvor energije. Energija dobivena iz ugljikohidrata koristi se u organizmu za rast stanica, odvijanje drugih metaboličkih procesa i biosintezu novih tvari.

Glukoza je potrebna za mišićni rad, za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga i najznačajniji je izvor energije.

Glukoza ulazi u krv iz probavnih organa, razgradnjom hrane uz pomoć jetre, koja osnovne sastojke hrane (masti, bjelančevine, šećere) pretvara u one organizmu potrebne i uz pomoć inzulina (koji pomaže svladati otpor površine stanice) ulazi u stanice, gdje uz pomoć enzima cijepaju glukozu i pretvaraju ju u organizmu potrebu energiju.

Inzulin se stvara u gušterači, žlijezdi smještenoj iza želuca, uz dvanaesnik. Podražaj za izlučivanje inzulina je povećana razina glukoze u krvi.

Ako nema dovoljno inzulina, koji svladava otpor površine stanica za ulazak glukoze iz krvi, nastaje šećerna bolest.

Razina glukoze u krvi kod svakog pojedinca, ovisi o tjelesnoj aktivnosti i o vremenu proteklom od konzumiranja jela. Ove vrijednosti su dodatno povećane kod brojnih patoloških stanja kod kojih razina glukoze u krvi može biti povišena (hiperglikemija) ili smanjena (hipoglikemija).

Glukoza je potrebna za mišićni rad i za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga, pa je tako i najznačajniji izvor energije.

Referentne vrijednosti:

Muškarci i žene: 3,3 – 6,1 mmol/L

Povišen nivo glukoze:

U koliko beta stanice gušterače ne mogu stvoriti dovoljno inzulina (ne mogu svladati otpor površine stanica), u tom slučaju glukoza ne može ući u stanice i biti iskorištena već se nakuplja u krvi, gdje i mjerimo povišenje njene razine. Povećane vrijednosti glukoze ukazuju na poremećaj metabolizma ugljikohidrata. Ponekad liječnik preporučuje praćenje razine tokom dana (profil glukoze). Tada se preporučuje dodatno provjeriti razinu HbA1c.

Snižen nivo glukoze:

Pad glukoze u krvi se manifestira kao hipoglikemija i karakterizira je mišićna slabost, nedostatak koordinacije i konfuznost. Daljnji pad ispod kritične razine glukoze u krvi (približno 2,5 mmol/L) dovodi do hipoglikemijske kome.