Poremećaji sekrecione funkcije želuca

Achylia Gastrica
Achylia Gastrica
Achylia Gastrica
Achylia Gastrica

Sekreciona i digestivna funkcija želuca je njegova sekundarna uloga. Želudac digestiju obavlja preko svog soka koji je produkt želučanih žlijezda a sastoji se od više aktivnih tvari (HCl, Pepsin, Lipaza) koje sve zajedno daju soku moć da je u stanju svariti praktično svu živu materiju pa i vlastiti zid. Da se to ne bi dogodilo razvijeni su i određeni zaštitni mehanizmi, kao što je mukozna masa koja pokriva želučanu sluznicu.

Možemo reći da postoje dvije faze u sekrecionoj funkciji želuca:

  • Interdigestivna faza bez posebne stimulacije, a možemo je mjeriti negdje iza pola noći kada nema hrane u želucu.
  • Digestivna faza koja se odvija pod uticajem različitih impulsa (cefaličnih – prije obroka od mirisa i vida), gastrična (pod uticajem hrane koja se nalazi u želucu), intestinalna (pod uticajem impulsa iz tankog crijeva dok se obavlja varenje)

Regulacija lučenja želučanog soka obavlja se nervno i humoralno. I jedna i druga neposredno su vezane uz regulaciju rada pilorične pumpe tako da ono što pojačava rad pumpe pojačava i sekreciju.

  • Vagus (tonus parasimpatikusa) pojačava sekreciju, simpatikus nema značajnijeg uticaja.
  • Gastrogastrični refleks i gastrin – pojačavaju sekreciju
  • Duodenogastrični i sekretin – smanjuju sekreciju

Pored toga na sekreciju utiču i razne druge supstance kao histamin, zatim nesteroidni protivupalni lijekovi kao aspirin, alkohol itd..

Što se tiče poremećaja sekrecije možemo razlikovati kvantitativne i kvalitativne poremećaje sekrecije želučanog soka. Hiperhlorhidrija, hipohlorhidra, ahlorhidrija, hipersekrecija, hiposekrecija i sl. te razne bolesti koje prate ove pojave.

Da bi izmjerili količinu i kvalitet želučanog soka moramo provjeriti obje faze,

  • bazalna sekrecija mjeri se u noćnim satima na prazan želudac pomoću sonde
  • maksimalna sekrecija mjeri se oko 1 sat nakon subkutane stimulacije histaminom

Hiperhlorhidrija

Povišenjem koncentracije HCl u želučanom soku nastaje hiperhlorhidrija (hiperaciditet) koja je ili porast sekrecije HCl ili smanjenje neutralizacije ili kombinacija. Sreće se kao pojava kod niza oboljenja (posebno kod duodenalnog ulcusa), kod neuroza itd.

Hipohlorhidrija

Kada imamo nedostatak parijetalnih ćelija želučanih žlijezda ili kada imamo njihovu funkcionalnu promjenu dolazi do smanjenog stvaranja kiseline što se zove hipohlorhidrija. Posebno je karakteristična za karcinome želuca kada je razoren veći broj parijetalnih ćelija mada se događa da u karcinom imamo povišen aciditet želučanog soka. Zbog smanjene sekrecije kiseline dolazi do nedostatka gvožđa u organizumu što zatvara circulus viciosus jer se onda oštećuju i preostale parijetalne ćelije.

Achylia Gastrica

Je potpuni nedostatak lučenja kiseline u želucu, javlja se kao posljedica dugotrajnih upala u želucu kada dolazi do potpune atrofije sluznice ali imamo slične pojave i kod polipoze želuca, perniciozne anemije itd. Često je i popratna pojava avitaminoze B12 ili nedostatka želuca jer su parijetalne ćelije vrlo osjetljive na nedostatak.

Potpuni nestanak kiseline prije svega omogućava invaziju crijeva bakterijama, zatim onemogućuje resorpciju Fe pa imamo i posljedičnu anemiju.

Vrlo često je achylia gastrica popratna pojava karcinoma želuca ali ne mora značiti da normalan aciditet govori da takvog procesa u želucu nema.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.