Profesionalno oboljenje izazvano pamučnom prašinom

Profesionalno oboljenje izazvano pamučnom prašinom
Profesionalno oboljenje izazvano pamučnom prašinom

Profesionalno oboljenje izazvano pamučnom prašinom ili bisinoza, u SAD-a se procjenjuje broj izloženih osoba na više od 800.000 osoba profesionalno izloženo pamuku, lanu ili konoplji u proizvodnji pamučne prede, lanenog platna i užadi.

Bisinoza (Profesionalno oboljenje izazvano pamučnom prašinom)

Premda je ovdje riječ prvenstveno o pamuku, isti je sindrom, ponešto blažeg stupnja, opisan nakon izlaganja lanu, konoplji i juti.

Bolest uzrokovana pamučnom prašinom opisana je još u sedamnaestom stoljeću, ali je tek posljednjih 40 godina postala svjetski problem u tekstilnoj industriji. Izloženost postoji za vrijeme proizvodnog postupka, ali je “najnaglašenija” u onim dijelovima tvornice u kojima se prije predenja pamuka odvijaju postupci propuhivanja (udaranja), miješanja i grebenanja (ispravljanja vlakana).

Vjeruje se da su i slučajevi nastali nakon rada u predionici zapravo posljedica sekundarne kontaminacije iz prostora za grebenanje. Nedavno su se pokazali vrlo uspješnima pokušaji kontroliranja razine prašine upotrebom ispušnih poklopaca, općim poboljšanjem ventilacije i postupcima vlaženja.

Međutim, izgleda da je za vrijeme nekih neizbježnih postupaka potrebna respiracijska zaštitna oprema, kako bi zaštitila radnike od izloženosti razinama prašine koje premašuju sadašnje standarde za pamučnu prašinu u SAD.

Klinička slika

Bisinoza se klinički očituje povremenim (rani stadij), a zatim redovitim (kasni stadij) stezanjem u prsima pri kraju prvogadana radnog tjedna (stezanje u prsnom košu ponedjeljkom). Prema nekim epidemiološkim studijama, ovisno o razini izloženosti u češljaonicama, do 80% namještenika pokazuje značajan pad FEVi tijekom smjene ponedjeljkom.

Početni se simptomi sljedećih dana u tjednu neće ponoviti, ali u 10-25% radnika bolest ipak može napredovati, uz ponovnu pojavu stezanja u prsnom košu ili trajnog stezanja tijekom radnog tjedna.

Nakon više od deset godina izlaganja, vjerojatnije je da će radnici s rekurentnim simptomima imati opstrukciju pri plućnom funkcijskom testiranju. Takav veći stupanj oštećenja vida se u radnika dugotrajno izloženih visokoj razini prašine.

Pušenje uz istodobno izlaganje pamučnoj prašini stvara dodatne nepovoljne učinke. Najveći se stupanj oštećenja općenito viđa u pušača.

Liječenje

Liječenje ranog stadija bolesti usmjereno je na popuštanje bronhospazma primjenom bronhodilatatora. Međutim, stezanje u prsnom košu pojavljuje se barem djelimice zbog oslobađanja histamina, a antihistaminici su pokazali smanjenje predviđenog pada FEVi prvog dana u tjednu. Dakako da je najvažnije smanjiti izlaganje prašini.

Sve radnike s trajnim simptomima ili sa značajnom redukcijom plućne funkcije treba ukloniti u područje s manjim rizikom izloženosti. Redovita kontrola plućne funkcije u industriji olakšava otkrivanje zahvaćenih osoba. Osobe sa smanjenom plućnom funkcijom, osobnom anamnezom respiracijske alergije i koje uz to trajno puše cigarete, treba smatrati osobama s povećanim rizikom za nastanak bisinoze ako rade u pamučnoj industriji

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*


Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.