SMRTNA KAZNA - Zdravlje, medicina, lijecenje, zdravstveni portal

SMRTNA KAZNA


Još od najstarijih vremena smrtna kazna je bila jedan od najtežih oblika društvene reakcije protiv izvršioca teških krivičnih djela. Smrtna kazna je jedino lišenje života drugog lica, koje je zakonom legalizovano. Smrtna kazna se izvršavala u svijetu različito, odnosno na razne načine kao što je vješanje, strijeljanje, ispijanje KCN, udisanje HCN, elektrokucija, giljotiniranje itd.
Danas u svijetu poznati su ovi načini izvršenja smrtne kazne:
– strijeljanje,
– vješanje,
– električna stolica
– plinska komora.

Prema našem Zakonu za krivična djela mogu se odgovornom učiniocu izreći ove kazne (čl.23 KZ SFRJ): smrtna kazna, zatvor, novčana kazna i konfiskacije imovine.

Smrtna kazna izriče se nad onim licima, koja su izvršila kakav prestup prema društvu ili prema jednoj osobi, gdje izricanje ma kakve druge kazne ne bi bilo u srazmjeri sa učinjenim djelom.
Smrtna kazna (čl.37 KZ SFRJ) može se izraći samo za najteže slučajeve teških krivičnih djela za koje je zakonom propisana.

Smrtna kazna ne može se izreći licu koje u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršilo osamnaest godina, niti bremenitoj ženi.

Punoljetnom licu koje u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršilo dvadeset jednu godinu smrtna kazna se može izreći samo
– za krivična djela protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i bezbjednosti SFRJ,
– za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i
– za krivična djela protiv oružanih snaga SFRJ.

Obustavljanje ili odlaganje smrtne kazne vrši se u slučajevima:
– duševnog obolenja i to samo takvog duševnog obolenja koje uslovljava neuračunljivost;
– jakostepenog tjelesnog obolenja koje uslovljava poremećaj i gubitak svijesti, uzetost, zatim nad licima koji boluju od neizlječive bolesti;
– trudnoća (sve dok traju smetnje).

Smrtna kazna se ne može izvršiti nad trudnom ženom kao ni nad licem koje je teško tjelesno ili duševno bolesno dok ta bolest traje (čl.28 KZ SRBiH, st. 2).

Dužnost ljekara pri izvršenju smrtne kazne sastoji se, da
– Prije izvršenja smrtne kazne posmatra tjelesno i duševno stanje lica nad kojim će se izvršiti smrtna kazna, da isključi sva ona obolenja za obustavljanje ili odlaganje smrtne kazne,
– Zatim, kao i u ostalim smrtnim slučajevima, dužnost ljekara je da utvrdi nastalu smrt.
– Po završenom aktu, dužnost je potpisati zapisnik o pogubljenju.

Prema našem zakonu, smrtna kazna izvršava se strijeljanjem bez prisustva javnosti.[/lang_ba]

Leave a reply

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>