Produžena moždina (medulla oblongata s. myelencephalon s. bulbus) je formacija koničnog oblika smještena između kičmene moždine i mosta. Proteže se od gornjeg ruba prvog vratnog pršljena ili atlas-a do sredine clivus-a potiljačne kosti. Granica produžene moždine na ventralnoj strani prema kičmenoj moždini je nepotpuno ukrštanje piramidnih puteva (decussatio pyramidum), a prema mostu poprečni, bulbopontinski žlijeb (sulcus bulbontinus). Na dorzalnoj strani, granicu produžene prema kičmenoj moždini označava prvi par vratnih živaca, a prema mostu bijeličaste, horizontalno upravljene pruge (striae medullares ventriculi quarti). Na ventralnoj strani produžene moždine, u medijalnoj liniji, uočava se duboka uzdužna pukotina (fissura mediana anterior) koja predstavlja nastavak istoimene pukotine sa ventralne strane kičmene moždine. U svom donjem dijelu, na granici sa kičmenom moždinom, ova pukotina je neravna i ispresjecana ukrštenim vlaknima kortikospinalnog puta koja u tom dijelu čine decussatio pyramidum. Rostralni kraj fissurae medianae anterior je proširen u plitko udubljenje nazvano slijepi otvor produžene moždine (foramen caecum medullae oblongatae). Lateralno od prednje uzdužne pukotine nalazi se po jedno parno izbočenje (pyramis medullae oblongatae s. pyramis bulbi) prouzrokovano prolaskom grupisanih vlakana kortikospinalnog puta. Lateralnu granicu ovog izbočenja predstavlja sulcus anterolateralis koji je takođe nastavak istoimenog žlijeba na kičmenoj moždini. Kroz sulcus anterolateralis medullae oblongatae izlazi 12-15 korijenčića dvanaestog moždanog živca (n. hypoglossus). Neposredno iznad decussatio pyramidum kroz fissura mediana anterior izlaze lučna vlakna (fibrae arcuatae externae anteriores) porijeklom iz nucleus arcuatus-a. Na dorzalnoj strani produžene moždine razlikujemo dva dijela: kaudalni, koji se nastavlja na kičmenu moždinu i rostralni, koji učestvuje u izgradnji donjeg dijela fossae rhomboideae. Sredinom dorzalne strane kaudalnog dijela produžene moždine pruža se plitak žlijeb, sulcus medianus posterior koji predstavlja nastavak istoimenog žlijeba sa stražnje strane kičmene moždine. Lateralno od sulcus medianus posterior-a uočavaju se dva dobro izražena izbočenja u obliku grudica, i to: tuberculum gracile, medijalno i tuberculum cuneatum, lateralno. Ispod ovih grudica nalaze se istoimena jedra (nucleus gracilis i nucleus cuneatus) na kojima završavaju istoimeni putevi iz dorzalne bijele kolumne kičmene moždine: fasciculus gracilis i fasciculus cuneatus. Rostrolateralno od tuberculum cuneatum-a nalazi se još jedna obla grudica, tuberculum trigeminale, koju prouzrokuje spinalno jedro n. trigeminus-a. Rostralno od ovih grudica formiraju se donji malomoždani kraci (pedunculi cerebellares inferiores), koji bočno ograničavaju donji dio fossae rhomboideae. Sredinom bulbarnog dijela fossae rhomboideae pruža se duboki središnji žlijeb, sulcus medianus, koji je dijeli na dvije simetrične polovine. Lateralno od njega, nalazi se plitki, granični žlijeb, sulcus limitans. Između središnjeg i graničnih žlijebova nalazi se izbočenje rombaste jame označeno kao trigonum nervi hypoglossi. Ovaj trokut prouzrokuje rostralni dio motornog jedra dvanaestog moždanog živca (nucleus nervi hypoglossi). Lateralno od donjeg dijela hipoglosnog trokuta leži sljedeće trokutasto polje sivkaste boje, označeno kao trigonum nervi vagi s. trigonum vagale, ispod koga se nalazi parasimpatičko jedro n. vagusa (nucleus dorsalis s. posterior nervi vagi). Vrh vagalnog trokuta okrenut je prema gore i čini ga mala udubina (fovea inferior), a bazu mu predstavlja uska vrpca poznata kao funiculus separans. Funiculus separans odvaja trigonum vagale od areae postremeae, koja se u vidu malog uzvišenja pruža do donjeg malomoždanog kraka. Area postrema spada u cirkumventrikularne organe i predpostavlja se da neuroni koji je grade pokazuju veliku osjetljivost na različite emetičke agense (supstance koje izazivaju povraćanje) u krvi. Bočno od sulcus limitansa (u rostralnom dijelu medullae oblongatae i kaudalnom dijelu ponsa), a u području lateralnih uglova fossae rhomboideae nalazi se area vestibularis ispod koje leže četiri vestibularna jedra osmog moždanog živca (nucleus vestibularis superior, inferior, medialis et lateralis).Lateralna strana produžene moždine prostire se između sulcus anterolateralis-a i sulcus posterolateralis-a. Sulcus posterolateralis je (kao i sulcus anterolateralis) nastavak istoimenog žlijeba kičmene moždine. Kroz njega, u vertikalnom nizu od gore prema dolje, izlaze korijenovi devetog, desetog, kao i kranijalni korijen jedanaestog moždanog živca (n. glossopharyngeus, n. vagus et radix cranialis s. pars vagalis n. accessorii). U gornjem dijelu lateralne strane nalazi se ovalno, glatko izbočenje (oliva – maslina), koje svojim izgledom podsjeća na maslinu po čemu je i dobilo ime. Maslinasto izbočenje formiraju jedra donjeg olivarnog kompleksa (complexus olivaris inferior), i to: nucleus olivaris principalis, nucleus olivaris accessorius medialis i nucleus olivaris accessorius posterior. Preko kaudalnog dijela olivae prolaze već pomenute fibrae arcuatae externae anteriores, koje ulaze u donje malomoždane krakove i završavaju u kori cerebellum-a. Iznad rostralnog dijela olivae prolaze šesti, sedmi i osmi moždani živac (n. abducens, n. facialis, n. intermedius i n. vestibulocochlearis s. n. statoacusticus), koji na površinu izbijaju u području bulbopontinskog žlijeba u horizontalnom nizu od medijalno prema lateralno.
Be the first to comment