Cirkumventrikularni organi

Cirkumventrikularni organi su jasno ograničene i bogato vaskularizirane formacije smještene oko ventrikularnog sistema mozga, po čemu su i dobile ime. U ovim specifičnim formacijama ne funkciniše mehanizam krvno-moždane ili hematoencefalne barijere, budući da sadrže fenestrirane kapilare. Dijele se na dvije grupe: 1) cirkumventrikularni organi sa neuroendokrinom i 2) cirkumventrikularni organi sa hemoreceptorskom funkcijom.

U prvu skupinu spadaju:

1. Eminentia mediana je izuzetno značajno područje na dnu treće moždane komore. Sadrži primarni kapilarni splet (vidi str) u predjelu kojeg se oslobađaju realising i inhibiting hormoni hipotalamusa.
2. Neurohypophysis sadži takođe fenestrirane kapilare u čijoj se blizini oslobađaju antidiuretski hormon i oksitocin porijeklom iz supraopičkog i paraventrikularnog jedra hipotalamusa.
3. Glandula pinealis podsjeća na šišarku bora, po čemu je i dobila ima. Leži mediosagitalno ili malo ulijevo od medijalne linije, iza kaudodorzalnog dijela treće moždane komore, a neposredno rostrodorzalno od colliculi superiores mesencephali. Uključena je u endogene ritmove organizma čovjeka i životinja (vidi str).

U drugu skupinu cirkumventrikularnih organa spadaju:

1. Organum vasculosum laminae terminalis je dobro vaskularizirana tvorba koja se nalazi u istoimenoj opni prednjeg zida treće moždane komore. Povezan je sa subfornikalnim organom, te supraoptičkim i paraventrikularnim jedrom hipotalamusa. Neuroni u ovom organu sadrže receptore za angiotenzin II i uključeni su u regulaciju žeđi, dok veze sa hipotalamusom utiču na lučenje antidiuretskog hormona i konsekutivnu regulaciju ravnoteže ekstracelularne tekućine i elektrolita.
2. Organum subfornicale je mala izbočina smještena iznad interventirkularnih otvora, neposredno ventralno od columnae fornicis. Povezan je sa organum vasculosum laminae terminalis, kao i sa paraventrikularnim i supraoptičkim jedrom hipotalamusa. I njegovi neuroni sadrže receptore za angiotenzin II, i uključeni su u iste homeostatske aktivnosti kao i organum vasculosum.
3. Organum subcommissurale se nalazi ventralno od commissurae posterior, odnosno na dorzalnom rubu aperturae aqueductus mesencephali. Izgrađen je od specijaliziranih ependimskih ćelija, glija ćelija i nefenestriranih kapilara. Pretpostavlja se da ove specijalizirane ependimske ćelije luče neutralne mukopolisaharide direktno u cerebrospinalni likvor. Ovaj organ je razvijen kod mnogih sisara, dok je kod čovjeka rudimentaran i zapaža se samo kod fetusa i novorođenčadi. Njegova uloga je nepoznata.
4. Area postrema je za razliku od gore nabrojanih cirkumventrikularnih organa, parna struktura. Smještena je na dorzalnoj strani produžene moždine, rostrolateralno od obeksa romboidne jame. Sastoji se od malih neurona, astrocita i fenestriranih kapilara. Neuroni iz areae postremae projektuju se u centar za povraćanje (emetički centra) moždanog stabla. Area postrema predstavlja hemoreceptorsko polje, koje je okidačka zona emetičkog centra. Aplikacija raznih supstanci u ovo polje može izazvati refleks povraćanja.
5. Plexus choroideus po definiciji pripada cirkumventrikularnim organima jer se nalazi periventrikularno i intraventrikularno , i sadrži fenestrirane kapilare.