Glavni cilj zdrave ishrane osoba koje boluju od šećerne bolesti je stalna i stabilna korekcija metaboličkog poremećaja ugljenih hidrata i masti te time očuvanje osjetljivosti na insulin.
Ugljeni hidrati
Za dijabetičare, poželjno je unositi ugljene hidrate sa manjim glikemiskim indeksom. U takve ugljene hidrate spadaju :
- integralno brašno
- ječam
- ovsene pahuljice
- soja
- sočivo
- jabuka
- lisnato povrće
- šljive
Ugljeni hidrati sa velikim glikemiskim indeksom se ne preporučju dijabetičarima, a takvi su :
- šećer
- med
- bjelo brašno
- pirinač
- krompir
Masti
Kada su u pitanju masti absolutna prednost se daje mastima biljnog porjekla (ulja – posebno maslinovo, margarin) i ribi. Za antiaterogenu i antitrombogenu ishranu, tj. koja usporava koagulaciju krvi i stvaranje začepljenja krvnih sudova, treba planirati 30 do 40 grama mesa morske ribe jednom do dva puta sedmično.
Bjelančevine
Bjelančevine čine nisku enegretsku strukturu ishrane. Zbog neophodnih osnovnih aminokiselina važno je da jedna polovina unesenih bjelančevina bude životinjskog porijekla. U toku dana je vrlo važno u ishrani unostiti i biljna vlakna jer svojim absorbtivnim sposobnostima usporavaju postprandijalne hiperglikemije (visok nivo šećera u krvi nakon obroka) i povoljno djeluju na pražnjenje crijeva.
Be the first to comment