
Narodna mudrost je da je najzdravije živeti u pravilnim ritmovima spavanja, prehrane, odmora, fizičke aktivnosti… naše tijelo voli red, a nova istraživanja pokazuju zašto je tako.
Opšte je poznato da premalo sna može povećati rizik od bolesti, ali nova istraživanja su rasvjetlila koliko je tačna ta veza. Naučnici su izvršili testove na miševima i oni su pokazali da naš ‘biološki časovnik’ nadzire i naš imunološki sistem, koji pomaže tijelu da se odupre bakterijama i virusima.
“Ljudi instinktivno znaju da poremećaj ritma spavanja uvećava šanse obolijevanja,” objašnjava autor studije i profesor epidemiologije na Jejlu Erol Fikrig. “Naše istraživanje je pokazalo da poremećaj unutrašnjeg tijelesnog sata utiče na našu osjetljivost na mikroorganizme.”
Unutrašnji ritam koji reguliše naše tijelesne i mentalne funkcije koje se u dvadeset i četiri sata ponavljaju u određenom ritmu zovemo cirkadijalni ritam. On je pod kontrolom skupa nervnih ćelija u mozgu koje su podložne raznim uticajima.
“Postoje razlozi zašto osećamo glad, pospanost, povećanu napetost ili bolju koncentraciju u određeno doba dana i noći,” objašnjava stručnjak za poremećaje spavanja Rebeka Skot. “I to su samo neki procesi koje možemo primjetiti. Naš krvni pritisak, hormoni, imunološke funkcije takođe slijede cirkadijalni ritam.”
U novoj studiji naučnici su odlučili istražiti vezu između imuniteta i biološkog časovnika: pitanje koje su postavili je da li je ključni gen imunološkog sustava – takozvani TLR9 – takođe pod kontrolom cirkadijalnog ritma. Ako jeste, šta to znači za funkcije imunološkog sastava i odbranu od zaraze.
Istraživači su sproveli testove na miševima. Pokazalo se da su miševi, kada je nivo tog gena najviši, bili otporniji na zaraze. “Otkrili smo da je gen imuniteta uklopljen u cirkadijalni ritam,” komentariše jedan od autora istraživanja, Adam C. Silver sa jejla. “Takođe smo pronašli da vrijeme u kojem dajete injekciju utiče na snagu reakcije imunološkog sastava.”
Premda naučnici upozoravaju da je reč o prvim istraživanjima prilično nepoznatog područja, njihova otkrića ukazuju na mogućnost da nije svejedno u koje doba dana dajete injekciju: u doba dana kada je imunološki sistem ‘jači’, i injekcija će imati brži i snažniji učinak. ‘Kada bismo bolje istražili kako su specifični imunološki markeri pod uticajem cirkadijalnog ritma, mogli bismo bolje savjetovati javnost u koja doba dana su osjetljiviji na prehladu, grip ili viruse’, kaže Skot.
U međuvremenu, dok čekamo napredak istraživanja, postoje konkretni koraci koje možemo preduzeti da bismo stabilizovali naš crikadijalni ritam.
Unutrašnji ritmovi, kao što je ciklus spavanja i budnosti, su pod uticajem naše volje i ponašanja. To konkretno znači da izloženost svjetlu kada pokušavamo da zaspimo i nedostatak svjetla kada se budimo može uticati na naš unutrašnji časovnik.
“Važno je imati na umu da se najbolje osjećamo i funkcionišemo kada naše aktivnosti uskladimo s našim cirkadijalnim ritmom,” zaključuje Skot. “Uspostavljanje redovnog ritma prehrane, spavanja i vježbanja na najbolji mogući način jača naše zdravlje – emocionalno i fizičko.”
Izvor: tportal.hr
Be the first to comment