Bakterijske povrede su tjelesna oštećenja koja nastaju nasilnim unošenjem bakterija u tijelo, za razliku od bakterijskih oboljenja koja nastaju prirodnim prodiranjem bakterija u tijelo. Po svom porijsku bakterijske povrede su: zadesne, samoubilačke ili ubilačke.
Bakterijske povrede su ili primarne, ili sekundarne.
– Primarne bakterijske povrede nastaju direktnim prodiranjem bakterija u tijelo,
– Sekundarne indirektno, posredno kroz već postojeće povrede mehaničke, fizičke, ili hemijske.
Ako bakterije ili njihovi toksini bivaju uneseni u tijelo putem hrane (meso mlijeko, sir, konzerve) onda govorimo o zadesnoj infekciji hranom, odnosno zadesnoj bakrerijskoj povredi. Prema tome, alimentarna infekcija je zadesna bakterijska povreda, odnosno zadesna infekcija. Ovakve infekcije najčešće su izazvane bacilom tifusa i paratifusa, proteus vulgaris, toksinima botulinusa.
Botulizam (lat. botulus = kobasica) je bakterijska povreda izazvana toksinima (botulinima) koje luči bacilus botulinus, a koji su prozvedeni izvan ogranizma. Toksin biva absorbiran preko sluznice digestivnog trakta u krvotok, Botulini blokiraju neuromuskularne veze živčane završetke motornih živaca (kljenut), a u području autonomneg sistema dovode do paralize holinergičnih živaca i blokade acetil-holina na završetcima.
Simptomi botulizma očituju se u
– paralizi okulomotornih živaca (III, IV i VI) kao i drugih kranijalnih živaca (IX i XII).
– Sekretorni poremećaji se sastoje u smanjenoj sekreciji.
Diferencijalno dijagnostički dolazi u obzir trovanje alkoloidima gljivama, druge alimentarne intoksikacije, virusni encefalitis, poliomijelitiss polineuritis.
Sudsko-medicinska ekspertiza u slučajevima bakterijskih povreda sa smrtnim ishodom treba da odgovori:
– da li se zaista radi o bakrerijskoj povredi,
– na koji način su bakterije ili njihovi toksini dospjeli u organizam
– da li bi blagovremena ljekarska intervencija mogla spasiti život povrijeđenog.
Isto važi u sudsko-medicinskoj ekspertizi i za ostale alimentarne infekcije.[/lang_ba]
Be the first to comment