Nučnici razvili fiziološku otopinu koja omogućava pacijentu da preživi i bez disanja!
Tim znanstvenika iz Dječje bolnice u Bostonu izumio je revolucionarnu supstancu koja, kada se u tijelo unese intravenozno, omogućava pacijentu da preživi i bez disanja.
Radi se o jednom od najnevjerojatnijih medicinskih napredaka u proteklom desetljeću, koji bi mogao spasiti milijune života svake godine.
Supstanca se sastoji od mikroskopskih balončića kisika zarobljenih u molekule lipida, prirodnih molekula koje služe kao rezerve energije ili su građevna komponenta staničnih stijenki. Lipidi mogu biti voskovi, neki vitamini, gliceridi, fosfolipidi, ili, kao u ovom slučaju – masti.
Masne čestice s kisikom velike su dva do četiri mikrometra, i raspršene su u otopini koju vrlo lako mogu koristiti i prenositi i djelatnici hitne pomoći ili osoblje na odjelu intenzivne njege.
Otopina je već prošla uspješno testiranje na životinjama kojima bi zatajila pluća. Nakon unošenja otopine u organizam, krv bi vrlo brzo postala i do tri puta više zasićena kisikom nego prilikom normalne funkcije disanja, što doktorima daje dragocjene minute prilikom spašavanja pacijenata.
Predhodni pokušaji sličnih rješenja u prošlosti su uvijek završavali neuspjehom, jer bi mjehurići kisika u krvotoku prouzročili plinsku emboliju.
Kako objašnjava Dr. John Kheir, sa odjela kardiologije Dječje bolnice u Bostonu, taj problem su riješili koristeći male čestice koje se mogu deformirati, koje znatno povećavaju površinu dostupnu za izmjenu plinova i mogu se progurati u kapilare gdje bi se obični mjehurići plina zaglavili.
Kher je prvi puta dobio ideju za otopinu nakon što je liječio djevojčicu 2006. godine kojoj su pluća zatajila zbog upale pluća. Pretrpila je teške ozljede mozga prije nego što ju je tim liječnika stigao spojiti na mašinu srce-pluća.
Ubrzo nakon, Kheir je okupio tim hemijskih injžinjera, fizičara čestica i liječnika koji su u manje od pet godina pronašli čudotvorno rješenje.
Otopina će omogućiti preživljavanje milijuna pacijenata koji svake godine preminu od posljedica moždanih oštećenja nakon gušenja, utapljanja, zatajenja rada pluća i sličnih problema. Ljudski mozak bez kisika može izdržati samo šest do devet minuta, što je često premalo da bi se pacijenta stiglo spojiti na respirator, pogotovo u hitnim slučajevima.
Be the first to comment