Kožne promjene u toku rendgenskog zračenja

Na samom početku radioterapije nije postojala mogućnost da se primijenjena doza izrazi u egzaktnim fizičkim jedinicama. Tako je uveden pojam »eritemna doza«. To je bila ona količina x-zračenja koja je na koži pacijenta uzrokovala promjene u smislu pravog eritema. Međutim, ovakva biološka jedinica nije mogla zadovoljiti, jer nije bila tačna. Radilo se o čisto  subjektivnom  prosudivanju kožnih promjena. Danas se za mjerenje doze koristi fizička jedinica, a to je 1 r.

Prilikom liječenja malignih tumora koji leže u većim dubinama, ako se koristi zračenje x-zracima, koža je ta koja prima najveće doze iz sljedećih razloga:

• koža je najbliža izvoru zračenja,
• kožu pogađaju zraci koji još nisu oslabljeni prolaskom kroz tkivo,
• koža prima relativno najveći procenat mekih zraka (rasipni zraci iz filtera i sa zidova tubusa).

Pojava eritema na koži nakon prolaska x-zraka ne nastupa odmah. Uvijek postoji jedan interval, tzv. period latencije, pa se tek iza toga mogu uočiti promjene.

Doze ne smiju biti veće od tolerancije kože, jer u tom slučaju dolazi do radionekroze i zato se u radioterapiji primjenjuju one doze x-zračenja koje prouzrokuju  prolazne promjene na koži, bez trajnih oštećenja.

Ako se i primjenjuju tolerantne doze, koža reaguje, ali se te reakcije mogu smatrati normalnim, jer uz pravilnu njegu nakon zračenja one iščezavaju bez posljedica. Promjene koje nastaju na koži teku sljedećim redom ako se primjenjuju veće doze:

U zračenom polju koža ostaje bez dlaka, lojnih i znojnih žlijezda, postaje radi toga suha, stanjena i sa izraženom pigmentacijom.

Ukoliko se prekorači granica tolerancije kože, dolazi do teških opekotina, radionekroze. Nekroza nastupa nakon intenzivnog eritema, u sredini zračenog polja, obično u vidu ulkusa čije je dno prekriveno žućkastozelenkastim masama. Radionekroza je praćena jakim bolovima, a liječenje je dugotrajno i često bezuspješno.

Postoji čitav niz spoljnih faktora koji utiču na toleranciju kože prilikom x-zraračenja:

• Velična doze – prekoračuje granicu tolerancije kože, može se cčekivati nekroza.
• Kvalitet x-zraka isto tako utiče da li će koža biti oštećena. Penetrantni rendgenski zraci manje oštećuju kožu nego ako se koristi snop x-zraka velikih talasnih dužina, tj. snop mekih zraka, jer tada dolazi do velike apsorpcije u nivou kože.
• Veličina zračenog polja – Tolerancija kože se naglo smanjuje ukoliko se koriste velika polja zračenja, što je sasvim shvatljivo, jer se koža oporavlja iz okolnog zdravog tkiva.
• Kvalitet kože koja se zrači – Najveću otpornost ima koža glave i vrata, zatim trupa, natkoljenice i nadlaktice, potkoljenice i podlaktice. Kože pazušne jame i prepone spadaju već u grupu osjetljivijih, a najosjetljivije su kože šake i stopala.
• Vremenski period u kojem se doza primila – Ako se koža ozrači u jednoj seansi većom dozom, reakcije na koži će biti velike. Ali, ako se ta ista doza raspodijeli u dvije ili tri seanse, reakcija na koži će biti blaža.