Aspergillus

Aspergilus je plijesan, čiji rod sadrži oko 200  vrsta. Za čovjeka su patogene njih 20. Ove plijesni mogu kolonizirati sluznicu dišnog sistema ili šupljinu u plućima nastanu kao posljedica neke druge bolesti (npr. TBC). Mogu izazvati i alergijske reakcije (reakcije preosjetljivosti). Čovjek se obično zarazi udisanjem fijalokonidija, koje su sveprisutne (tlo, voda, zrak, hrana). Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Klinički oblici:

• Mikotoksikoza: Nastaje najčešće ingestijom preformiranih mikotoksina (aflatoksin) u zagađenoj hrani. Tipični simptomi sliče onima trovanju hranom ili toksičnog oštećenja jetre i bubrega. Aflatoksin je visoko kancerogena tvar.
• Kolonizacija sluznice i kože: nastaje udisanjem fijalokonidija, koje se zadržavaju na površini sluznica i obično ne probijaju stijenku. Kolonizacija se događa imunosuprimiranim bolesnicima tj. oboljelim od neke kronične plućne bolesti (KOPB – Kronična opstruktivna plućna bolest). Ponekad se u preformiranim šupljinama (zbog npr. TBC-a) može razviti micelij aspergilusa, a takva gljivična lopta naziva se aspergilom. Bolesnik ima produktivan i krvav iskašljaj, te vrućicu.
• Alergijske reakcije: su posljedica senzitizacije mastocita i njihove degranulacije nakon ponovnog kontakta s antigenima plijesni. Bolest se manifestira kao alergijska reakcija (hunjavica, rinitis, alergijski sinusitis i bronhitis).
• Sistemska aspergiloza: najčešće zahvaća pluća nakon udisanja konidija. Ukoliko je imunosni sistem znatno oslabljen, hife aspergilusa mogu probiti stijenku alveola i širiti se krvnim žilama kroz tkivo. Posljedica toga je teška akutna progresivna pneumonija.
• Diseminirana aspergiloza: nastaje diseminacijom iz pluća, a zahvaća jetru, mozak i srce. Obolijevaju bolesnici s teško narušenom imunosnom obranom.
• Eumicetom: nastaje ukoliko konidija uđe u potkožno tkivo i stvori granulom koji se naziva eumicetom. Eumicetom se otvara na površinu i apsces se drenira, a ponekad dolazi i do oštećenja dubljih tkiva zbog prodora hifa.

Dijagnostika:

Izravnom mikroskopijom uzorka bolesničkog materijala bojanog po Gramu i Giemsa-Romanowskom mogu se uočiti pregrađene hife. Uzgoj se vrši na Sabouradovom agaru, a kolonije su karakteristične boje. Mikroskopskim pregledom poraslih kolonija vide se karakteristične plodne strukture. Imunoelektroforezom moguće je detektirati antitijela na alergene plijesni. PCR može detektirati nukleinsku kiselinu gljive u različitim uzorcima.

Liječenje:

Aspergilom pluća se hirurški odstranjuje. Eumicetom se liječi ketokonazolom per os. Ketokonazol prema zadnjim podatcima nije aktivan protiv aspergilusa, pa je bolja opcija itrakonazol. Sistemska i diseminirana aspergiloza liječi se amfotericinom B i.v.

Sažetak:

Apergiloze su bolesti koje uzrokuju plijesni roda aspergilus. Bolesti se obično javljaju u osoba s imunodeficijencijom različite etiologije, a najčešće se zaraze udisajem konidija. Mikotoksini i drugi antigeni mogu dovesti do alergijskih reakcija, a sama plijesan u plućima može stvoriti kuglastu nakupinu hifa -aspergilom. Sistemska aspergiloza obično zahvaća pluća u obliku akutne progresivne pneumonije s nepovoljnim ishodom, s tendencijom diseminacije na druge organe, prvenstveno jetru, mozak i srce. Kožni oblik aspergiloze naziva se eumicetom. Dijagnostika se vrši mikroskopiranjem, uzgojem, imunoelektroforezom i PCR-om. Liječenje ovisi o obliku, a daje se ketokonazol per os ili amfotericin B i.v. za teške oblike.